Rimljani, Turci i kesteni

Većina Veličana i Radovančana je vrlo vjerojatno išla brati kestene na Radovanačko brdo. Sjećam se kako sam kao osnovnoškolac, tamo u nižim razredima, svaku jesen išao s ostatkom razreda, na Radovanačko brdo kupiti kestenje. Bila je to prava mala avantura za nas klince.

kesten
Pitomi kesten


I tako smo gotovo svi kupili, kupimo ili ćemo kupiti kestene, ali vjerujem, samo rijetki znaju kako je taj kestenik, kao i većina drugih u Požeštini, povezana sa Rimljanima i Turcima. Mr.sc. Juraj Zelić je u jednom svom radu „preklopio“ arheološka nalazišta sa šumskim sastojinama kestena i došao do rezultata kako gotovo uz svaki kestenik postoji i rimsko i/ili tursko arheološko nalazište. Tako kestenike nalazimo uz poznatu srednjovjekovnu opatiju Rudina, oko Orljavca i Vranića, u blizini franjevačkoga samostana u Poljanskoj te na drugim lokacijama.

Vezu Rimljana i kestena na Radovanačkom brdu potvrđuju brojni arheološki nalazi. 1922. g. na Radovanačkom su brdu pronađene rimske grobnice iz kojih su iskopane keramičke posude, čaše, keramičke svjetiljke te novac koji datira iz 4. st.. Na istom su lokalitetu 1976. godine pronađena još tri kosturna groba s bogatim prilozima i brončanim novcem cara Dioklecijana (284.-305.g.). Istočno od Radovanačkog brda, u produžetku Zvonimirove ulice u Velikoj, 1982. otkriven je dječji grob iz rimskog perioda. Zapadno od željezničkog kolodvora otkriveno je sedam grobnica u nizu. Južnije od Radovanačkog brda, otkriveni su rimski nalazi na području „Štivanica-Zastranica“, Kruzi (Kruge) i Lučica. Posebno je zanimljivo nalazište Kruge koje je veliko površinom i na kojemu su nađeni ostatci rimskih građevina, keramike, stakla, kamena i opeke. Rimski nalazi su također pronađeni i prilikom kopanja veličkih bazena, a nađeni su i na Veličkom starom gradu.

Schema_Villa_RusticaVilla Rustica - shematski prikaz - ovakva slična rimska građevina je vjerojatno bila na Krugama. Foto: wikipedija

Stoga, Rimljani su skoro opkolili Radovanačko brdo. Vjerojatno bi bilo još nalaza no trebalo bi pomnije „kopati“ i istraživati. Preskočiti ćemo nekoliko stoljeća kako bi smo stigli i do Turaka.

Sulejman II. VeličanstveniSulejman II. Veličanstveni (Sulejman I. Zakonodavac) osvajač Požege
Foto: wikipedija

Turci u naše krajeve dolaze između 1536. i 1539. godine (1536. pada Požega, a 1539. Kamengrad) te će tu ostati skoro do kraja XVII. st.. U popisu sandžaka Požega iz 1561. godine, selo Radovanci pripadaju Požegi i u obračunu prihoda stoji kako selo plaća 20 akči ušura (poreza) na ime kestena. Prema popisu iz iste godine, varoš Velika plaća 100 akči ušura na ime kestena. U popisu iz 1579. godine posebno se spominje selo Radovanci te čifluk Mehmed-age. U opisu čiftluka Mehmed- age stoji kako se on sastoji od kestenika, vinograda, voćnjaka i vodenice. Ukupan ušur za ovaj čiftluk bio je 1500 akči, a prema povjesničaru Nenadu Moačaninu je moguće kako je većina ovoga poreznog prihoda dolazila baš od kestena. Prema istom autoru, kesten je uz ovce, bio glavni izvozni proizvod ovih krajeva. Iz toga razdoblja vjerojatno je ostao i naziv za predio koji se nalazi sjeverno iznad Radovanaca, Begluk. Najvjerojatnije Begluk odgovara Mehmed-aginom čiftluku u Radovancima.

Na Radovanačkom brdu još uvijek ima kestena. Najvjerojatnije ne kao u prošlim vremenima, ali se može nešto nakupiti. Za skuhati ili još bolje ispeći ih. U ove jesenje dane, prava su kombinacija pečeni kesteni i mošt, a ako nema mošta idu i uz vino. Vjerojatno će se neki sjetiti i svojih nepodobština iz vremena dok se kestenje peklo na plati „drvenog“ šporeta, kada namjerno ili nenamjerno nezarezani kesten opali kao metak.

Kada drugi puta budete išli u kestenik, sjetite se pogledati oko sebe, možda još koji Rimljanin ili Turak s velikim brčinama bere tamo kestene ili možda naiđete na ćup s rimskim novčićima ili turskim zakopanim blagom.

Literatura koja je korištena pri pisanju ovoga članka, a u kojoj možete pronaći još mnogo zanimljivih činjenica o ovoj temi:
Nenad Moačanin, Požega i Požeština u sklopu Osmanlijskoga carstva (1537.-1691.)
Juraj Zelić, Pitanje autoktonosti i dalji uzgoj pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u požeškom gorju
Viktorija Ciganović, Konzervatorska podloga za Prostorni plan Područja posebnih obilježja Park prirode Papuk
Željko Lukić, kolumna, Selo i grad nekad i sad - http://www.034portal.hr/clanak.php?id=2508
Anđelko Vlašić, Šume kao izvor prehrane. Uzgoj i trgovina kestenom u Požeštini u 16. i 17. stoljeću. (Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
SLAVONSKE ŠUME KROZ POVIJEST Program skupa i sažeci izlaganja) - zanimljivo će biti pročitati cjeloviti članak kada bude objavljen, za sada je online dostupan samo sažetak.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s