KATARINA VELIČKA

Mislim da do sada u niti jednom radu koji se bavi poviješću Velike nisam naišao na spomen Katarine Veličke, a radi se o jednoj vrlo interesantnoj ženi koja je potekla po svemu sudeći iz našega mjesta.


Povjesničar Stanko Andrić je u svom radu „O obitelji protukralja Radivoja Ostojića (prilog rasvjetljavanju bračnih veza posljednjih Kotromanića s plemstvm iz dravsko-savskog međurječja“ ,a koji je objavljen u Zborniku radova sa Znanstvenoga skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu, „Stjepan Tomašević (1461.-1463) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva“, uspoređuje sudbinu i život Katarine Veličke sa sudbinom kraljice Katarine Kosače.

Katarina Kosača

Blažena Katarina Kosača Kotromanić

Katarina Velička bila je kći Nikole Veličkoga, sina Ladislava, a koji je pripadao lozi Veličkih poznatoj pod „prezimenom“ Bekefy. Katarina je imala dvije sestre, Doroteju i Anu, a braće nije imala. Ana je bila udana za jednog od članova banske grane velikaškog roda Gorjanskih, a nakon muževe smrti udala se za mačvanskog bana Ladislava od Nagyvölgya iz Bačke županije. O mlađoj Doroteji nema podataka. U izvorima se još pronalazi kako se žena Nikole zvala Margareta.
Katarina Velička se, najvjerojatnije 1449. godine, udala za Radivoju Ostojića (Kotromanića) i tako kreće njena životna avantura. Kako su se Katarina i Radivoje „našli“ nije poznato. Autor gore navedenoga rada pretpostavlja kako je do prvoga kontakta došlo zahvaljujući Nikolinim poslovima u Bosni, a koje je obavljao kao familijar i pomoćnik mačvanskog bana Ivana Korođoskoga. Radivoje je bio izvanbračni sin kralja Stjepana Ostoje, te (polu)brat bosanskog kralja Stjepana Tomaša Ostojić Kotromanića. Radivoje je pretendirao za Bosansko prijestolje i dva puta je bio jako blizu, može se reći da je u jednu ruku i bio Bosanski kralj, ali nije bio priznat od kršćanskog Zapada.

Stjepan_tomas

Stjepan Tomaš

Vratimo se nazad životnom putu Katarine Veličke. Prema nesigurnim izvorima imala je sa Radivojem dva sina Trvtka i Juraja (Đurađa). Neki izvori spominju Radivojevog sina Matiju, ali nije jasno je li to sin iz braka s Katarinom Veličkom ili iz nekog prijašnjega, nepoznatoga, braka. Radivoje je poginuo 1463. godine tijekom osmanlijskoga osvajanja Bosne, a prema svemu sudeći ista je sudbina zadesila i njegove sinove. Katarina je uspjela sretno preživjeti pad Bosne i skloniti se u Dalmaciju. 1470. godine je zabilježeno kako je Katarina Velička žena Ivana Senčeja (Szencei) ili Svetačkoga. Ivan Senčej je imao četiri sina, Ladislava, Jurja, Franju i Stjepana, te kćer Uršulu. Nije sigurno jesu li to sve bila Katarinina djeca, pogotovo nije sigurno za najstarijega sina Ladislava.
Nažalost, nešto više podataka nije sačuvano ili je trenutno nepoznato. I iz ovo malo detalja može se vidjeti da je Katarina Velička imala buran život, od veličkog kraja, pa preko Bosne i bijega pred turcima u Dalmaciju i nazad u Kraljevinu Slavoniju, na granicu sa Požeškom županijom. Možemo samo zamisliti kako je to izgledalo u ta davna vremena.
Također bi bilo zanimljivo proučiti i genealogiju porodice Veličkih. Mađar Engel Pal obradio je genealogiju obitelji Veličkih, pa bi bilo vrlo interesantno doći do njegove knjige „Középkori magyar genealógia“ i prevesti to na hrvatski kako bi ti podatci bili pristupačni i nama koji ne znamo mađarski.

najstariji plemići Velike
U dodatku knjizi „Velika i njena bogata prošlost“, vlč. Mirko Roginić donosi popis najstarijih plemića Velike. Taj popis odgovara popisu predaka Katarine Veličke, ali bi bilo vrijedno ga dopuniti i nastaviti. Nažalost, Roginić nije naveo izvore prema kojima je taj popis napravljen.

Eto, toliko o Katarini Veličkoj i porodici plemića Veličkih, barem za sada.

Izvori:

Andrić, Stanko, O obitelji bosanskog protukralja Radivoja Ostojića (prilog rasvjetljavanju bračnih veza posljednjih Kotromanića s plemstvom iz dravsko-savskog međurječja) // Stjepan Tomašević (1461.-1463.) – slom srednjovjekovnoga Bosanskog Kraljevstva. Zbornik radova sa Znanstvenog skupa održanog 11. i 12. studenoga 2011. godine u Jajcu / Birin, Ante (ur.). Zagreb – Sarajevo : Hrvatski institut za povijest ; Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, 2013. Str. 109-132.

Cvekan, Roginić, Velika i njena bogata prošlost, Velika, 1982.

http://hebeta.lzmk.hr/natuknica.aspx?id=51516

https://bs.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Toma%C5%A1,_kralj_Bosne

https://bs.wikipedia.org/wiki/Tvrtko_II,_kralj_Bosne

https://bs.wikipedia.org/wiki/Radivoj_Ostoji%C4%87

http://povijest.net/katarina-kosaca-kotromanic/

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s